Skip to main content

IoT u pčelarstvu

Podnеo aleksa520 na dan Uto, 04/14/2020 - 08:29

Pčele su najbitnije sa rast biljaka i njihovo oprašivanje, zbog čestog prskanja sve je veći slučaj smanjenja kolonija pčela.

Zbog toga treba pokrenuti inicijativu korišćenja tehnologije koja će pratiti rad i zdravlje pčela i tako dovesti do smanjena gubljenja kolonija.

Up
5

Komentari

mareko87 Sub, 04/18/2020 - 08:41

Teritorija Grada Beograda zadire duboko u Banat na severu, gotovo do Sente, zatim u Šumadiju na jugu do Ljiga, Aranđelovca i Topole, na zapadu se prostire do Obedske Bare, Vladimirovaca i Uba, a na istoku do Smedereva i Smederevske Palanke. Ovo područje zauzima 3227 km kvadratnih i karakterišu ga velike poljoprivredne površine na perifernim opštinama. Kako je primena agrotehničkih sredstava u ekspanziji poslednjih decenija, a naročito hemijskog tretiranja poljoprivrednih površina, dolazi do velikog pomora pčela i smanjenja aktivosti pčelinjih društava, što dovodi do mnogih negativnih posledica. Zaprašivanje protiv komaraca je još jedna opasnost za pčele.

Naime, pored toga što se uništavanjem pčelinjih društava nanosi šteta pčelarima, ono što je od većeg društvenog značaja je to što se time ugrožava biodiverzitet i narušava ekološka ravnoteža. Pčele su najvažniji oprašivač među insektima i svojim aktivnostima doprinose pravilnom funkcionisanju lanca ishrane. Velika količina hrane koju čovek koristi na neki način zavisi od pčela. Nemarom čoveka se narušava prirodna ravnoteža što se često može vratiti kao bumerang efekat, naročito ako dođe do migracija na polju flore i faune i mutacija mikrobioloških organizama usled promene klime i staništa. To može prouzrokovati mnoge bolesti kako kod ljudi, tako i kod biljaka i životinja od kojih zavisi ljudska ishrana. Ono što možemo učiniti je da bar na lokalnom planu damo doprinos punoj implementaciji održivog razvoja.

Glavni problem pomora pčela na teritoriji Grada Beograda predstavlja neadekvatna upotreba pesticida. Zaštita bilja je u najvećoj meri organizovana tako što se nabavka i primena hemijskih sredstava prepušta samostalnim poljoprivrednicima, dok poljoprivredne stručne službe Ministarstva poljoprivrede imaju savetodavnu ulogu. Često je praksa da poljoprivrednici SMS porukom dobijaju savete od navedenih službe i vidu preporuka hemiskih sredstava i vremena njihove primene, ali je primena preporučenih mera fakultativna. Preparati kojima se barata su isuviše ozbiljni da bi se njihova nabavka i primena prepustila bilo kom licu bez ozbiljnijeg nadzora i edukacije. Moji roditelji su i poljoprivredni proizvođači i pčelari te sam neposredno upoznat sa stanjem u ovim oblastima.

Zbog svega navedenog smatram da rešenje treba tražiti u primeni IoT u poljoprivrednoj proizvodnji koja je glavni uzrok ovog problema. Rešenje je u uvođenju i striktnoj primeni planskog prskanja, što bi podrazumevalo dozvoljena sredstva u zavisnosti od perioda godine, kao i vreme prskanja na dnevnom i vegetacijskom nivou. Preduslov za ovo je uvođenje pojačanog nadzora, ali i edukacija poljoprivrednika. Neophodna je i kvalitetnija i brža komunikacija između poljoprivrednika i stručnih službi, kao i bolji sistem informisanja. Aplikacija koja bi imala mogućnost obaveštavanja poljoprovrednika o vrstama preporučenih i dozvoljenih sredstava kao i o preporučenim i dozvoljenim vremenima tretiranja bi ovde bila od velike koristi. Bilo bi poželjno da aplikacija bude povezana sa bazom podataka poljoprivrednih proizvođača i poljoprivrednih apoteka, kako bi se pratila upotreba opasnih preparata. Količine bi bile odobravane na osnovu prijavljenih kultura koje poljoprivrednik uzgaja, a poljoprivrednik bi bio u obavezi da prijavi svaku upotrebu putem aplikacije. Time bi se kontrolisalo vreme primene i na osnovu toga generisale preporuke za naredna tretiranja. Ovo podseća na izdavanje lekova na recept u farmaciji. Ovde se ne uzima u obzir crno tržište, ali to je već posao za nadležne organe.

Svaki poljoprivrednik bi mogao imati ličnog savetnika (analogija u izabranom lekaru u medicini) sa kojim bi mogao imati omunikaciju potem aplikacije. Takođe bi se mogla upotrebiti crowdsourcung tehnologija otvorenog učešća i hijerarhijskog upravljanja radi sakupljanja sugestija za unapređenje celog ovog sistema.